Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine poslovale s ukupnom dobiti od pet milijardi kuna, što je oko milijardu kuna ili 25 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju u utorak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
"Poslovanje kreditnih
institucija u prva tri tromjesečja 2022. rezultiralo je s dobiti u
iznosu od pet milijardi kuna. Prinos na imovinu (ROA) bio je 1,3 posto,
što je blagi rast u odnosu na kraj 2021. godine kad je ROA iznosila 1,2
posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,8 posto na 10,2 posto",
navodi središnja banka u komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prva
tri tromjesečja. Tri banke s dobiti većom od milijardu kuna Po podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih institucija, koja
je izrađena na temelju podataka koje je središnja banka dobila od samih
banaka, od 21 banke koja je poslovala u Hrvatskoj, prvih devet mjeseci s
dobiti je završilo 19 banaka, a dvije su iskazale gubitak. Po tim je podacima, najveću dobit u prvih devet mjeseci ove godine
ostvarila Zagrebačka banka, 1,55 milijardi kuna, a više od milijardu
kuna dobiti iskazale su još dvije banke - Erste&Steiermärkische Bank
1,07 milijardi kuna te Privredna banka Zagreb (PBZ) 1,04 milijarde
kuna. Po visini dobiti u prvih devet mjeseci slijede OTP banka (662,7
milijuna kuna) te Raiffeisenbank Austria (275,5 milijuna kuna), a na
šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom - Hrvatska poštanska
banka (HPB) s dobiti od 126,4 milijuna kuna. S gubitkom su, pak, poslovale J&T banka, čiji je gubitak u devet
mjeseci iznosio 10,1 milijun kuna te Nova hrvatska banka s gubitkom u
iznosu od 52,2 milijuna kuna. Inače, nakon što je nad Sberbankom
pokrenut postupak sanacije, koju je preuzeo HPB, ta banka od sredine
travnja posluje pod imenom Nova hrvatska banka i dio je grupacije HPB. Iz HNB-a u komentaru o poslovanju kreditnih institucija ističu kako
se u prva tri tromjesečja ove godine ukupna imovina banaka povećala za
50,6 milijardi kuna (10,1 posto) i iznosila je 551,4 milijarde kuna. "Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 9 posto i smanjenje
neprihodujućih kredita (NPL) za 17,1 posto rezultirali su daljnjim
smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, sa 4,3 posto na kraju
2021. na 3,3 posto na kraju rujna 2022. NPL-ovi su se smanjili i u
portfelju kredita nefinancijskim društvima (zabilježen je pad udjela
NPL-ova s 9,9 posto na 6,5 posto), i u portfelju kredita kućanstvima
(pad udjela NPL-ova sa 6,6 posto na 5,5 posto)", navode iz HNB-a. Ističu i kako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog
sustava u prva tri tromjesečja 2022. na visokim razinama. Stopa ukupnoga
kapitala bankovnog sustava smanjila se u odnosu na kraj 2021. godine, s
25,9 posto na 24 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu
ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto. Na visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih
institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na
kraju rujna 2022. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale
propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je
198,8 posto, podaci su središnje banke.